Možda već godinama sanjate o papirnatoj verziji nečega što ste napisali ili ste tek krenuli tim putem, ali vjerujete da je ono što ste napisali kvalitetno i vrijedno pažnje. Iz nekog razloga ne možete ili ne želite objaviti knjigu putem izdavača? Možda ni ne planirate objaviti knjigu, ali vas jednostavno zanima kako otprilike ide taj proces i što je bitno.

U ovom postu napisat ću neke stvari na koje je bitno obratiti pažnju ako se odlučite za samoizdavaštvo, ali isto tako ako surađujete s nekim izdavačem u nekim slučajevima čak ni kod te opcije nije dovoljno ostaviti stvar u njihovim rukama. Ja sam sa prvim izdavačem imala situaciju da je lektura loše odrađena, a grafička obrada naslovnice isprva nije ni malo reprezentirala moju knjigu, a kasniji dizajn bio je u previše niskoj razlučivosti. Zbog toga sam s ostalim knjigama odlučila uzeti stvar u svoje ruke.

Zbog ovakvih stvari odlučila sam vam napisati ovaj post i skrenuti pozornost na neke stvari o kojima mnogi ne razmišljaju kada odluče objaviti svoj rad. Nažalost, sam rukopis, koliko god kvalitetan bio, najčešće nije dovoljan – posebice ako se odlučite za samoizdavanje.

Kao novim i nepoznatim autorima svakako se teško probiti, ali veće su šanse da vašoj knjizi netko da priliku ako ona vizualno izgleda uredno i lijepo, a ne nabacano ili zastarjelo. Možda će mnogima ovo biti nešto što već znaju, ali često viđam naše knjge kod kojih na ove stvari ili nije utrošeno vremena, ili ih netko jednostavno nije znao odraditi kako treba. Sve što je bitno ne stane u ovaj jedan post – pa ni njih deset – ali ovdje ću spomenuti neke od pogrešaka na koje ja neješće nailazim.

Osim samog sadržaja, potrebno je obratiti pažnju na sljedeće stvari:

1. Lektura i korektura

Najbolja opcija je, kod samoizdavanja, platiti lektora. Mnogi ne obraćaju pažnju na gramatičke i pravopisne pogreške tokom čitanja, ali mnogi će vam baš to zamjeriti. Naravno, jasno mi je da je lektura dosta skupa i da je situacija kod nas takva da se to najčešće ne isplati – uz troškove tiska i svega ostaloga, autor je najčešće u minusu.

Ako si ne možete priuštiti lektora, svakako sami prođite kroz tekst nekoliko puta i, po mogućnosti, dajte još nekome da ga pročita jer su velike šanse da vi nećete primijetiti pogreške u vlastitome tekstu jer točno znate što ste htjeli reći. Za neke stvari vjerojatno niste ni svjesni da su pogreške (primjerice, u hrvatskom se jeziku često koristi da li, ali je to kod nas zapravo nepravilno) i zbog toga svakako proučite neka osnovna pravila.

Ako koristite word, vjerojatno vam sam već “zacrveni” riječi koje ste napisali krivo, ali ukoliko to nije slučaj, koristan je alat Hašek (hashckeck), a ukoliko pišete na engleskom, Grammarly.

Uz pravopis i gramatiku, važno je poštovati i osnovna pravila pisanja na računalu. Primjerice, nakon interpukcijskih se znakova piše razmak, ali prije njih ne ide. Dijalozi se odvajaju tako da ono što novi govornik treba reći ide u novi red, itd.

2. Prijelom

Napraviti prijelom knjige ne zvuči previše komplicirano, ali i tu treba obratiti pažnju na dosta stvari. Naravno, veličina stranice mora biti ista kao odabrana veličina knjige i naslovnice. Treba obratiti pažnju na margine, paziti da su parni i neparni brojevi stranica dobro postavljeni. Svako bi poglavlje trebalo ići na novu stranicu, na početku biste trebali imati stranicu s autorskim pravima, podatcima o lektoru, dizajneru naslovnice i ostalima koji su sudijelovali u pripremi vaše knjige.

Što se postavljanja sadržaja tiče, najbolje je da pogledate nekoliko knjiga koje posjedujete i usporedite s njima (na primjer, prve su dvije stranice najčešće prazne, nakon njih ide stranica s naslovom i tako dalje).

S vizualne strane, najbolje je da ne pretjerujete s fontovima kako bi knjiga izgledala uredno. Font samog teksta bi trebao biti jednostavan font, a najčešće se uzimaju serif fontovi, iako to nije pravilo. Veličina slova ne bi trebala prelaziti 12 (a moj vam je prijedlog da isprintate probnu stranicu i vidite kako će izgledati) i velik razmak između redova nije poželjan. Sami naslovi ili brojevi poglavlja ne bi trebali biti previše komplicirani, ali uvijek je dobro kada su na neki način uređeni i istaknuti. Ima još dosta toga na što ovdje treba obratiti pažnju pa vam predlažem da to dodatno istražite, ili, ako nemate oko za to, zaposlite nekoga da vam to napravi.

3. Naslovnice

„Ne sudi knjigu po koricama“ je divna rečenica koja se metaforički odnosi na mnogo toga – ali kada su zapravo u pitanju knjige, ta rečenica nije toliko istinita.

Priznajte – koliko ste puta uzeli knjigu u ruke samo zato što vas je naslovnica privukla? Naravno, onada ste vjerojatno i pročitali kratki sadržaj i odlučili zanima li vas knjiga ili ne, ali kada imate velik izbor knjiga, sigurno ćete prvo primjetiti one koje su vas vizualno privukle.

Dobre korice ne znače automatski da je sadržaj dobar i obratno, ali kada je u pitanju promocija vaše knjige, svakako će pomoći.

I ovo možete odraditi sami ako znate koristiti Photoshop ili sličan program. Doduše, nekoliko se puta dogodilo da sam vidjela naslovnice koje su izgledale kao da su izrađene u programu Bojanje (Paint), ali možete zamisliti kako je to izgledalo. U tom je slučaju bitno da je dizajn u dovoljno visokoj razlučivosti za tisak (minimalno 300 DPI), da je vizualno privlačan i da sažeto prikazuje ono o čemu vaša knjiga govori, odnosno da sama naslovnica ne odskače od radnje. Osobno preferiram jednostavnije naslovnice s nekim simbolom i lijepo uređenim fontom nego one s fotogafijama jer su najčešće originalnije.

Bitno je napomenuti i da ne možete samo tako uzeti bilo koju sliku s interneta i dodati naslov. Možete koristiti samo one fotografije na koje imate prava za uporabu u komercijalne svrhe. A ako i želite platiti nekome fotografu da vam uslika nešto na naslovnicu, bitno je napomenuti da dobra fotografija (ili ilustracija) nije dovoljna. Jednako je bitna i grafička priprema. Loše postavljen font i loš odabir boja mogu uništiti i najljepšu fotografiju.

Ako se ne snalazite u programima za grafičku obradu, predlažem vam da ovaj dio prepustitie nekome jer je dobra naslovnica doista jako bitna u današnje vrijeme kada je sve puno knjiga i kada je konkurencija veća nego ikada. I same su naslovnice često skupe te možete očekivati da ćete platiti oko 700 kuna za grafičku obradu, a najčešće i više ako želite i posebnu ilustraciju nacrtanu baš za vas (što vam, realno, nije potrebno jer grafički dizajneri imaju dovoljno resursa s kojima mogu napraviti odličnu naslovnicu). Kada tražite grafičkog dizajnera, svakako pogledajte prethodne radove kako biste se uvjerili  da su kvalitetni.

Za grafičku obradu vam predlažem Codizajn, gdje su cijene pristupačnije, a sve je prilagođeno vašim željama i možete dobiti besplatnu konzultaciju gdje ćete porazgovarati s nekim od dizajnera i objasniti im svoju ideju, a oni će vam reći mogu li ju realizirati i na koji način. Tu možete naručiti i prijelom.

4. Marketing

Promocija same knjige vjerojatno je najzahtjevniji i najduži proces. Naravno, ako su prethodne tri stavke dobro odrađene, pomoći će s ovom, ali priča nije ni blizu gotova.

Još jedan problem samoizdavaštva je da knjige uglavnom ne budu dostupne u knjižarama, već ih vi prodajete na svojoj web trgovini i slično. Zato je iznimno bitno da se potrudite da ljudi čuju za vašu knjigu i odluče je naručiti.

Svakako vam predlažem da se oglašavate na društvenim mrežama, prvestveno na Facebooku i Instagramu, a uz Facebook stranicu najbolje bi bilo da imate i kvalitetnu web stranicu. Tu je dobra opcija da se na web stranici odmah nalazi i online trgovina preko koje kupci odmah mogu naručiti vašu knjigu, ali to nije uvijek nužno. Ono što je bitno je da prezentirate svoju knjigu. Postoje razni besplatni alati za web stranice, ali tu najčešće nećete dobiti ono što vam treba.

Web stranica mora biti pregledna, jasna i vizualno lijepo izgledati kako bi vas dobro predstavila. Još jedna od stvari koje ja kod web stranica smatram bitnom je domena. Ako koristite besplatne alate kao što je Wix, vaša će domena biti ImePrezime.wix.com, što izgleda dosta neprofesionalno, zar ne? Cilj nam je da domena bude samo imeprezime.com. I to možete kupiti na ovakvim stranicama, ali na duge staze puno vam je isplativije platiti web dizajnera koji će napraviti sve po vašoj želji. Cijene kvalitetnih web stranica najčešće se kreću od 7000 kn na više (ovisno o zahtjevnosti stranice), što vam je možda puno za izdvojiti, ali ako se ozbiljno želite baviti pisanjem (ili bilo kojim poslom), ovo je prijeko potrebno. Ponovo, pristupačnije rješenje nudi Codizajn.

Predlažem i da dijelite citate iz knjiga, neke svoje prijašnje radove i sve što će vašim čitateljima dati do znanja da je vaša knjiga nešto što je vrijedno pročitati.

Svakako dodajte knjigu i na Goodreads tako da ju potencijalni kupci mogu naći, pročitati više u njoj i dodati je na svoj popis, a oni koji su ju pročitali ostaviti svoje mišljenje.

Svaka od ovih stavki vrlo je bitna i često su presudne u odluci o tome hoće li netko ili neće odlučiti pročitati vašu knjigu. Od same pripreme teksta do marketinga puno je posla, ali ako doista želite objaviti svoju knjigu, trebate to napraviti kako treba i odmah pokazati vašim čitateljima da vam je stalo do onoga što radite. Ako niste dobri u nečemu od ovoga, bolje je da uložite i prepustite ih nekome tko je specijaliziran za to.

Nadam se da ćete napisati puno dobrih knjiga i da su vam ovi savjeti barem malčice pomogli. Sretno!

Andrea Tomić

Studentica engleskog i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zaljubljenica u pisanje, čitanje, fitness, cvijeće i sve što je pastelno roze boje. Autorica tri objavljena romana i blogerica u nastajanju.

Odgovori

grad zvijeri

%d blogeri kao ovaj: